Peance: Rizik Njemačke ovisnosti o Rusiji zbog “Sjevernog toka 2” je neprihvatljiv

0
128

Rizik, kojim se Njemačka može naći u ovisnosti o Rusiji zbog plinovoda „Sjeverni tok 2“, je neprihvatljiv – izjavio je američki potpredsjednik Mike Pence.

„Mi ne možemo jamčiti zaštitu Zapada ako naši saveznici dolaze u ovisnost o Rusiji. Predsjednik SAD-a Donald Trump ranije je govorio, kako će, ako Njemačka nastavi razvijati projekt „Sjeverni tok 2“, njezino gospodarstvo jednostavno postati taoc Rusije. Potpuno je neprihvatljivo da najveće europsko gospodarstvo nastavlja ignorirati ugrozu ruske agresije i ne uzima u obzir vlastitu obranu i našu zajedničku obranu“, naglasio je Mike Pence. Također je kazao kako Njemačka, kao članica NATO saveza, ne ispunjava u dostatnoj mjeri svoje financijske obveze za učvršćenje obrane saveza. „Njemačka mora činiti više!“, naglasio je američki potpredsjednik.

U Washingtonu je u tijeku summit NATO saveza na razini ministara vanjskih poslova. Glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg u svom je jučerašnjem govoru, u američkom Kongresu, upozorio na rastuću ugrozu Rusije kroz njezinu „agresivnu politiku“ i njezino jačanje vojne moći na granicama NATO saveza. Na današnjem sastanku očekuje se kako će NATO usvojiti pojedine odluke koje se odnose na jačanje njegove vojne nazočnosti u akvatoriju Crnog mora, poglavito vezano uz osiguranje slobode prolaza kroz Kerčska vrata za ukrajinske brodove. To je jučer izazvalo reakciju ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je upozorilo, kako će, u slučaju potrebe, poduzeti „sve nužne mjere vojno-tehničkog karaktera“, a najave NATO saveza označilo je destabilizirajućim, a ne mjerama koje će pridonijeti poboljšanju sigurnosnog stanja u regiji.

Što se tiče plinovoda „Sjeverni tok 2“ Njemačka i Rusija njega smatraju tržišnim projektom, a SAD i njegovi istomišljenici unutar EU geopolitičkim. On je, u stvarnosti, i jedno i drugo, jer bilo koji veliki energetski projekt u sebi, osim ekonomskih, nužno ima i geopolitičke elemente. Stvar je, naravno, prevage pojedinog od ta dva elementa kao važnijeg po zemlje kojih se konkretno tiču. A u slučaju plinovoda „Sjeverni tok 2“ za njegove je sudionike podjednako važan s obje točke gledišta: i s gospodarske, jer primateljicama ruskog plina osigurava jeftine, sigurne i dugoročne isporuke; i s geoplitičke, jer Njemačkoj omogućuje jačanje svojih strateških pozicija unutar samih euro-atlantskih struktura u kojima je ona u vojno-sigurnosnom segmentu podređena SAD-u. Odatle, zapravo, i sva histerija sa strane Washingtona prema sadašnjoj njemačkoj politici. Prevelika samostalnost Berlina u odlučivanju u europskim poslovima automatski znači i slabljenje američkog utjecaja po tim pitanjima. Anu slučaju realizacije Brexita njemačka pozicija u EU bit će još dominantnija.

S druge strane, Rusija već odavno nema iluzija oko izgradnje klasičnih savezništava s državama EU (koje su redom i članice NATO saveza), to je za nju stvar prošlosti. Jedino što želi jest nastavak razvoja gospodarske suradnje i partnerstva s EU, s kojim ostvaruje svoju daleko najveću trgovinsku razmjenu, dok je Moskva politička savezništva od izbijanja ukrajinske krize 2014.g. primorana tražiti na suprotnoj strani svijeta – na Istoku, što i čini. A u kontekstu spomenutih želja za razvojem gospodarskih odnosa s EU, kao primjer naveo bih i jučerašnji veliki poslovni događaj u Rusiji, gdje je njemački divovski auto-koncern Daimler otvorio prvu tvornicu Mercedes-Benza na teritoriju Rusije, čijem su otvaranju nazočile političke i poslovne elite dviju država.

I za sam kraj, podsjećam, kako NATO savez upravo obilježava 70 godina od svoga osnivanja. Samo jednom u svojoj povijesti primjenio je čuveni članak 5 svoga statuta o zajedničkoj obrani kada je napadnuta jedna članica saveza, a to je bilo 2001. g. nakon terorističkog napada na SAD, kada je NATO savez, na čelu s američkom vojskom, izvršio vojnu intervenciju u Afganistan protiv tadašnjeg talibanskog režima. Ironija sudbine je ta, da se SAD, upravo na ovu okruglu obljetnicu NATO saveza sada jednostrano žele povući iz Afganistana, o čemu proteklih tjedana u Dohi (Katar) vode pregovore s predstavnicima tih istih talibana vezano uz njihovo kooptiranje u buduću afganistansku vladu, u zamjenu za američko i NATO-ovo povlačenje iz te zemlje. Osim, sada je to već izvjesno, vojnog poraza u Afganistanu, NATO savez je posljednje desetljeće imao još jednu neslavnu epizodu – rušenje vladavine Muammara Gaddafija u Libijskoj Džamahiriji, koja je rezultirala totalnim kaosom ne samo u toj zemlji, već i u čitavoj regiji, kroz pokrete milijuna afričkih izbjeglica prema europskom kopnu, kao i višestruko jačanje islamističkog terorizma na tim prostorima.

Ali, ako je sudeći po jučerašnjoj retorici glavnog tajnika Jensa Stoltenberga u američkom Kongresu, NATO savez je opet spreman za nove vojne izazove i za nove pobjede. Povijest za neke, čini se, ipak nije učiteljica života.

Original možete pronaći na www.geopolitika.news