Njemački otvoreni proruski stav: temelj europske istočne politike je suradnja s Rusijom, a ne sankcije SAD-a

Njemačka smatra neprihvatljivim uvođenje sankcija na izgradnju plinovoda „Sjeverni tok 2“, izjavio je ministar vanjskih poslova te zemlje Heiko Maas.

„Sjeverni tok 2“ ne popločuje posebni njemačko-ruski put. Mi to govorimo i kritičarima projekta – kako u Europi, tako i u Washingtonu“, kazao je njemački šef diplomacije Heiko Maas. Ruski predsjednik Vladimir Putin uvjerio je kako se dostava plina kroz Ukrajinu neće prekidati i nakon izgradnje plinovoda, naglasio je Maas.

„Nastavljamo pregovore koje Europska komisija po tom pitanju vodi s Rusijom i Ukrajinom. Uvoditi jednostrane sankcije prema „Sjevernom toku 2“ je u svakom slučaju nepravilan put. To sam kazao Mikeu Pompeu (američkom državnom tajniku, op.a.)“, izjavio je šef njemačke diplomacije. Prema njegovim riječima, sankcije nisu same sebi cilj, one imaju smisla jedino ako su povezane s određenim zahtjevima – kao u slučaju sa sankcijama prema Rusiji, uvedenim od strane Europske unije. „U slučaju američkih sankcija u odnosu na Rusiju to, na žalost, nije tako“, naglasio je njemački ministar.

„Temelj nove europske istočne politike, naravno, odnosi su s Rusijom“, kazao je Maas, i dodao, kako su se takvi odnosi posložili tijekom povijesti i ostaju takvima iz mnogih razloga. „U prvom redu to je geografija. To je uvjetovano našim zajedničkim interesima u sferi europske sigurnosti. To je uvjetovano uskim vezama između Nijemaca i Rusa“, kazao je Heiko Maas. „U skoro vrijeme ja ću opet otići u Rusiju, kako bih tražio neposredni dijalog. A također i zato, da bih se založio za gospodarske reforme u Rusiji koje smatram nužnim. Nama je potrebna, po mogućnosti, uska suradnja i povjerenje s Rusijom. To mora biti i cilj europske istočne politike. Da bi se to ostvarilo,  potreban nam je stvarni, otvoreni dijalog. I jasna načela“. Pri tom državama Europske unije trebaju zajednički pogledi u određivanju politike prema Istočnoj Europi, kazao je Maas i dodao, kako u EU postoji samo „minimalno suglasje“ po tom pitanju i da je to potrebno promijeniti.

Podsjećamo: američki Kongres (prošloga saziva) je u prosincu prošle godine usvojio rezoluciju kojom se izražava neslaganje s planovima izgradnje plinovoda „Sjeverni tok 2“ zbog zabrinutosti da će to dovesti do jačanja europske ovisnosti o Rusiji. Rezolucija poziva vlade europskih zemalja na odustajanje od toga projekta i podupire uvođenje sankcija u odnosu na njega u okviru zakona „O suprostavljanju američkim protivnicima kroz sankcije“ (CAATSA). Rezolucija nema obvezujući karakter.



Sdruge strane, prošli je mjesec 40-ak kongresmena uputilou Senat rezoluciju kojom se traži pokretanje mjera protiv „ruske agresije“ u Crnom moru, jačanje američke vojne nazočnosti u tom akvatoriju, a pozivaju i na obustavu projekta „Sjeverni tok 2“ jer on „nosi ugrozu po energetsku sigurnost Europe“.

Osim toga, i Europski je parlament krajem prošle godine usvojio rezoluciju o Ukrajini, u kojoj se također poziva na blokadu izgradnje tog plinovoda.

Međutim, pri sadašnjoj konstelaciji snaga u Europskoj komisiji teško je  vjerovati kako će ona poslušati takve, pravno neobvezujuće rezolucije i zaustaviti izgradnju spomenutog plinovoda. U EK dominantno prevladava „njemački“ stav, da se u tom projektu radi o puno širem europskom interesu od, isključivo, onog njemačko-ruskog, kojeg primarno ističu njegovi protivnici. U tom kontekstu podsjećamo i na riječi povjerenika za proračun EU Günthera Oettingera od kraja prošle godine, izrečene u njegovom intervjuu za der Spiegel. Tada je kazao kako prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa nikako ne mogu utjecati na izgradnju plinovoda „Sjeverni tok 2“. „…plinovod se već odavno gradi i njega se više ne može tek tako zaustaviti. Trumpove prijetnje ne mogu biti osnova za to“, izjavio je  Oettinger.

U svakom slučaju ništa dramatično novog se po tom pitanju ne treba očekivati, barem ne do proljetnih izbora za Europski parlament i formiranja nove EK. Osim toga, sama izgradnja tog plinovoda posljednjih je tjedana znatno intenzivirana, od kada se u polaganje plinovodnih cijevi po dnu Baltičkog mora uključio i najveći svjetski brod cjevopolagač „Pioneer Spirit“, nakon njegovog  završetka istoga posla u Crnom moru, u sklopu projekta plinovoda „Turski tok“.

(Video) Pregovori EU, Rusije i Ukrajine o tranzitu plina 21. siječnja; Putin u pogon pustio novi LNG terminal

 

Original možete pronaći na www.geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI