Usprkos snažnim američkim sankcijama, koje najviše udaraju po venecuelanskom naftnom sektoru, čini se kako aktualni predsjednik Venezuele Nicolas Maduro postupno jača svoje pozicije i učvršćuje vlast, dok su pozivi njegovog glavnog protivnika iz oporbenih redova Juana Guaida, iza kojeg u osnovi stoje Sjedinjene Države, da građani nastave izlaziti na ulice i zahtjevaju smjenu Madura sve više nalik bacanju riječi u vjetar.
Naime, nakon što je pretprošlu nedjelju Rusija u Caracas poslala dva transportna zrakoplova s 99 visokih vojnih časnika i specijalaca, u sklopu važećih vojnih sporazuma između dviju zemalja, kao i 35 tona vojne opreme za novopristigle vojnike i time jasno dala do znanja kako se protivi bilo kakvoj nasilnoj i izvaninstitucionalnoj smjeni Madura (što je izazvalo veliki gnjev Washingtona i predsjednika Trumpa osobno koji je odmah zatražio „odlazak Rusa“ iz Venezuele, a od Kongresa pripremanje protuodgovora na novonastalu situaciju), objavljena je nova povoljna vijest po Madura i njegovu vladu:
Državna naftna tvrtka PDVSA u ožujku je obnovila svoj izvoz nafte i zadržala ga na razini od cca 1 milijun barela dnevno, neovisno o američkim sankcijama i nestašici električne energije, koje su nanijele štetu njezinom glavnom izvoznom terminalu (info: Reuters). Informacije o tome dobivene su uvidom u dokumentaciju PDVSA i objavljane podatake Refinitiv Eikon-a.
Venezuela, koja je članica zamalja izvoznica nafte OPEC, prošli je mjesec stabilizirala izvoz, nako što su isporuke u veljači pale za cca 40%, odmah nakon objave Washingtona o uvođenju sankcija.
Količina isporuka „crnog zlata“ u ožujku je iznosila 980.355 tisuća barela dnevno i bile su neznatno manje u odnosu na veljaču, kada su iznosile 990.215 tisuća barela dnevno. To znači kako se izvoz uspio stabilizirati i da nije došlo do njegovog kraha, kako je to priželjkivao SAD.
Podsjećamo: SAD je 28. siječnja venecuelansku tvrtku PDVSA stavio na tzv. crni spisak, što znači blokadu svih njezinih računa i aktiva na teritoriju SAD-a, kao i zabranu bilo kakvih operacija s njom od strane američkih pravnih osoba. Sve te sankcije imaju za cilj onemogućiti financiranje vlade Nicolasa Madura, kojemu su prihodi od izvoza nafte jedini izvor deviza.
Američke sankcije i dalje će jačati u svibnju, kada ističu rokovi zakupa za uvoznike venecuelanske nafte, koji koriste američke tvrtke kćeri ili američki financijski sustav za nastavak poslovanja s PDVSA. Predsjednik Donald Trump traži načine i za uvođenje sankcija protiv tvrtki iz drugih država koje posluju s Venezuelom, navodi za Reuters TV u petak savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton.
Veći dio isporuka nafte iz te latinsko-američke zemlje u veljači i ožujku odlazio je na azijsko tržište, s tim da su prije uvođenja sankcija Sjedinjene Države bile njezin najveći uvoznik.
Od ukupnog izvoza venezuelanske nafte u ožujku, čak 74% odnosilo se na isporuke u Indiju, Kinu i Singapur – kao centar za skladištenje i reizvoz, za usporedbu s veljačom kada je taj postotak iznosio 70%.
U ožujku je Indija opet postala glavno odredište za isporuke venecuelanske nafte, usprkos najavama da će taj uvoz u potpunosti obustaviti. Trećina svih isporuka završila je u tamošnjim rafinerijama u vlasništvu Reliance Industries i Nayara Energy.
Izvoz venecuelanske nafte u Europu iznosio je 17% od ukupnog izvoza PDVSA, u odnosu na 22% koliko je iznosio u veljači. Tvrtka je također nastavila svoj izvoz u Kubu, gdje je u ožujku iz venecuelanskih luka otpravljeno najmanje 7 isporuka s nevelikim ukupnim količinama od 65.520 barela nafte i naftnih derivata.
Original možete pronaći na www.geopolitika.news