Lavrov Bruxellessu: Ako želite plin iz „Turskog toka“ tražimo 100%-tna jamstva

0
87

Rusija je bugarskom gradu Beleneu, u kojem je, prema ugovoru, trebala graditi atomsku centralu, izgradila i svu potrebnu infrastrukturu, uključno i stambene zgrade za tisuće zaposlenika koji bi tamo bili zaposleni. Današnja priča grada Belenea slična je mnogim istočnoeuropskim, uključno i hrvatskim: gospodarstvo je zamrlo, iz grada se u svijet iselio veliki broj ljudi, poglavito onih mladih, ali se zato u njemu nalazi izgrađeno novo nogometno igralište nad kojim se ponosno vijori stijeg Europske unije, kao njegovog investitora.

Nedavno je u Rusiji boravio bugarski premijer Boiko Borisov, koji je, uz javno izraženo kajanje pred ruskim čelnikom Vladimirom Putinom i TV kamerama (navodeći pritom i svoju osobnu krivicu) zbog propasti već gotovo počete izgradnje plinovoda „Južni tok“ od kojeg bi najveće dividende imala upravo Bugarska, senzacionalno zamolio ruskog predsjednika da jedan krak plinovoda „Turski tok“ usmjeri na Bugarsku (a odatle bi on išao i na druge zemlje JI i Srednje Europe). Putin mu je otvoreno dao do znanja kako je Bugarska propustila svoju veliku priliku (ali, što je još važnije, i izgubila status vjerodostojnog pregovarača) i da se oko tog Borisovljevog prijedloga može razgovarati tek ukoliko Bruxelless prethodno za njega Moskvi ispostavi sva potrebna jamstva, uključno i ona financijska.

Loading...

Sofiji, koja je donedavno predsjedala EU,  postalo je jasno kako se Bugarskoj njezina kooperativnost, u prvom redu sa Sjedinjenim Državama koje su i izvršile najveći pritisak na Borisova 2014.g. za odustajanje od plinovoda „Južni tok“, obila o glavu i da ona, umjesto najvažnijeg EU tranzitera ruskog plina (p)ostaje europsko energetsko „slijepo crijevo“. Sofiju još više razdražuje činjenica kako ostale velike europske zemlje, kao i Turska (također članica NATO saveza) aktivno nastavljaju energetsku suradnju s Rusijom (plinovodi „Sjeverni tok 2“ i „Turski tok“). Štoviše, pod pritiskom Zapada Sofija je stopirala i izgradnju svoje atomske centrale Belene koju je trebala graditi Rusija, za što je već sve bilo i spremno, a Moskva je u tu svrhu u tom bugarskom gradiću izgradila i svu potrebnu infrastrukturu, uključno i stambene zgrade za tisuće zaposlenika koji bi tamo bili zaposleni. Današnja slika i priča grada Belenea slična je mnogim istočnoeuropskim, uključno i hrvatskim: gospodarstvo je zamrlo, iz grada se u svijet iselio veliki broj ljudi, poglavito onih  mladih, ali se zato u njemu nalazi izgrađeno novo nogometno igralište nad kojim se ponosno vijori stijeg Europske unije, kao njegovog investitora. Premijer Borisov Putinu je također predložio ponovo razmatranje realizacije projekta izgradnje te bugarske nuklearke.

Ali vratimo se naslovnoj vijesti, nedvojbeno povezanom s ovim komentarom.

„Sada za Zapadni Balkan interes može predstavljati još jedan novi projekt – „Turski tok“. I o tome, da smo mi spremni surađivati po tom projektu, mi smo više puta govorili. Ukoliko su države EU zainteresirane za to da plin kroz taj plinovod dođe na teritorij EU, nužna su nam stopostotna jamstva od strane Europske komisije, i općenito od Europske unije“, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov. U protivnom je Lavrov pozvao EU da se „ne miješa u procese već usuglašenog tog i drugih projekata, kako je to bilo s „Južnim tokom“.

Što se tiče suradnje Rusije s državama Zapadnog Balkana u sferi energetike, „ti planovi u potpunosti ovise o onim sporazumima, postignutim s tim zemljama. „Ukoliko one imaju interes za razvoj energetske suradnje, mi ćemo na to odgovoriti pozitivno. I pri takvom političkom interesu, također je važno usuglasiti i ekonomske parametre“, kazao je Lavrov.

Podsjećamo: projekt „Turski tok“ uključuje izgradnju plinovoda s dvije cijevi, kapaciteta 15,75 milijardi m3 plina godišnje svaka. Prva cijev namjenjena je potrebama turskog tržišta, a njezina dovršetak njezine izgradnje planiran je do kraja 2018.g. Završetak izgradnje druge cijevi, namjenjene Južnoj i Jugo-istočnoj Europi, predviđa se za 2019.g.
Ruski Gazprom razmatra varijante njezinog produžetka u EU kroz Grčku i Italiju, ili kroz Bugarsku i Srbiju. Ali bilo kakve radove u tom smislu neće počimati bez čvrstih i konkretnih jamstava službenog Bruxellessa.

 

 

Original možete pronaći na geopolitika.news