Kao što smo proteklih dana u više navrata i najavljivali (vidi poveznicu ispod teksta) kao mogući kineski protuodgovor na jačanje američkih sankcija, čini se da je Kina konačno spremna iskoristiti svoj dominirajući položaj u sferi proizvodnje i prerade rijetkih zemnih metala kao oružje u trgovinskom ratu sa SAD-om, a nakon što je kineski službenik upozorio kako se proizvodi napravljeni od tih materijala ne smiju iskoristiti protiv Kine. O tome izvješćuje medij CNBC.
Komentar iz Središnje kineske televizije (CCTV) shvaćen je kao uvijena prijetnja, usmjerena na SAD i njihove tehnološke tvrtke, ovisne o rijetkim zemnim elementima. SAD, naime, iz Kine uvoze čak 80% tih elemenata.
„Što vam mogu reći, osim toga, da će, ako će bilo tko iskoristiti proizvode napravljene od rijetkih zemnih elemenata koje mi izvozimo, kako bi obuzdali razvoj Kine… čitav kineski narod biti nezadovoljan“, izjavio je izvjesni kineski službenik iz Nacionalnog vijeća za razvoj i reforme (NDRC).
Podsjećamo kako je prošli tjedan kineski predsjednik Xi Jinping posjetio tvornicu za proizvodnju rijetkih zemnih metala JL MAG Rare-Earth Co. na jugo-istoku Kine, što je već tada potaknulo sumnje da bi se Kina mogla odlučiti na ovaj potez koji ozbiljno može uzdrmati ne samo američke tvrtke koje se tim metalima koriste, već i sam sigurnosni ali i informatički sustav jer se ti elementi koriste u brojnim suvremenim tipovima vojne tehnike (proturaketna obrana, sustav navođenja raketa, sateliti, laseri, …) i visokotehnološkoj industriji. Jer Kina raspolaže s više od 80% ukupnih svjetskih proizvodnih resursa rijetkih metala i izvozi ih masovno na američko tržište. A da je stanje ozbiljno svjedoči i činjenica kako su upravo rijetki zemni elementi bili pažljivo izuzeti iz spiska carinjenih kineskih proizvoda od strane SAD-a.
Iako Peking do sada direktno nije izjavio da će se odlučiti na takav potez, kineski mediji upućuju upravo na to i navode kako „SAD ne smiju podcjenjivati sposobnost Kine za izvršenje protunapada“, a tamošnje komunističko glasilo “Jenmin Jibao” otvoreno i spominje „neudobnu“ ovisnost SAD-a od spomenutih metala. Taj medij tako navodi kako američka strana „nesumnjivo“ želi iskoristiti tako dobivene proizvode za podrivanje kineskog razvoja i da „kineski narod to nikada neće prihvatiti“.
Kineski tabloid Global Times u utorak je taakođer napisao kako se „ozbiljno razmatra“ zabrana izvoza rijetkih elemenata u SAD, ali i o „drugim protumjerama u budućnosti“ (glavni urednik na svom tvitu).
Ovdje bih podsjetio kako je Washington nedavno, temeljem zakona o ugrozi nacionalne sigurnosti, kinesku visoko-tehnološku tvrtku Huawei koja se globalno najbrže širi, stavio na tzv. crni spisak, skupa s njezinih 70 tvrtki kćeri. Već idući dan, temeljem te odluke, suradnju s Huaweiom otkazali su Google, Microsoft, Intel i brojne druge američke privatne korporacije globalnog ili nižeg značaja, iako upravo na kineskom tržištu ostvaruju najveći profit pa je jasno da to nisu učinile svojevoljno. Jer naredba je naredba i slušati se mora, pa radilo se tu i o jednom Googleu. Ali već nakon tri dana od spomenute odluke, Bijela kuća je donijela odluku o odgađanju primjene tog zakona prema Huaweiu na rok od 90 dana, navodno zbog prilagodbe korisnika Huaweiovih proizvoda i usluga. Međutim, intencija je vjerojatno posve druga: ta je odluka samo posljednja mogućnost za snažan pritisak na Kinu da promjeni svoju pregovaračku poziciju, a dani tromjesečni rok zapravo je rok za sklapanje trgovinskog sporazuma sukladno ključnim američkim zahtjevima.
S druge strane, očito je kako Peking jako dobro shvaća ovu veliku igru i da vuče svoje protupoteze (u konkretnom slučaju tek ih najavljuje kao mogućnost kroz izjave nižih državnih službenika i medija), želeći Washingtonu pokazati kako i on „konja za utrku ima“. Pri tom je Kina itekako svjesna otpora američkog krupnog (privatnog) biznisa oštroj protukineskoj politici Trumpove administracije zbog njihovih golemih gubitaka (iako će se velike korporacije moći puno lakše prilagoditi novonastalom stanju za razliku od manjih američkih tvrtki čiji su proizvodni i prodajni lanci otvoreni diljam Kine i koje bi pretrpjele nepopravljive štete), ali i nadolazećih izbora u SAD-u iduće godine, za kioje Trumpu treba snažna američka ekonomija, a ne iscrpljujući rat s Kinom.
Zato će biti vrlo zanimljivo pratiti daljnji razvoj stanja. Jer SAD se, u svakom slučaju, u povijesti svojih trgovinskih ratova, koje je obično vrlo lako riješavao u svoju korist, do sada nikada nije susreo s ovakvim suparnikom, u mnogomu ekonomski ravnopravnim i ideološki i voljno čvrstim za pružanje otpora. A ulozi su golemi i nikako se ne tiču samo tih dviju sila.
Rijetki metali, kao kinesko „oružje“ u trgovinskom ratu sa SAD-om
Original možete pronaći na www.geopolitika.news