Najveću korist od sastanka imala je Slovenija, jer je njime okončan rat u toj državi, tzv. Desetodnevni rat
Poznata Brijunska deklaracija, kojom je proglašenje hrvatske samostalnosti odgođeno na tri mjeseca, potpisana je 7. srpnja 1991. godine. Učinjeno je to na poticaj Europske zajednice, čija su 3 ministra vanjskih poslova došla na Brijune. Bili su to Hans van den Broek iz Nizozemske, Jacques Poos iz Luksemburga i João de Deus Pinheiro iz Portugala. Od njih je Hrvatima najpoznatiji Hans van den Broek, koji je kasnije bio i povjerenik EU.
Domaćin sastanka na Brijunima bio je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Korist od sastanka imala je Slovenija, jer je njime okončan rat u toj državi, tzv. Desetodnevni rat. Slovenski predstavnici bili su predsjednik Milan Kučan, premijer Lojze Peterle, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i predsjednik parlamenta France Bučar. Jugoslavensku stranu u pregovorima predstavljali su savezni premijer Ante Marković, ministar vanjskih poslova Budimir Lončar, viceadmiral Stane Brovet i većina članova Predsjedništva SFRJ.
Slobodan Milošević odbio je doći na sastanak, no od Srba je ipak bio prisutan Borisav Jović. Zaustavljanje hrvatskog proglašenja neovisnosti na tri mjeseca nažalost nije spriječilo ofenzivne operacije JNA u Hrvatskoj. Jedan dan prije isteka tromjesečnog roka raketirani su Banski dvori u Zagrebu. Kad je tromjesečni moratorij konačno istekao, Hrvatski sabor je proglasio odcjepljenje od SFRJ, 8. listopada 1991. na povijesnoj sjednici u podrumu INA-ine zgrade u Šubićevoj ulici (sabornica na Gornjem gradu bila je tada u opasnosti da postane meta novog raketnog napada).