Jačaju rusko-kineski odnosi: do kraja godine potpisuje se sporazum o plaćanju u nacionalnim valutama

Kako jačaju napetosti na relaciji Istok-Zapad, tako jača i ubrzava suradnja na relaciji Moskva-Peking. O tome svjedoči i  slijedeća vijest:

Do kraja 2018. godine Rusija i Kina mogle bi potpisati sporazum o plaćanju u nacionalnim valutama u međusobnoj trgovini, o čemu se upravo vode završni pregovori. O želji da se taj sporazum potpiše u najskorije vrijeme jučer je izjavio i kineski predsjednik Xi Jinping u razgovoru s ruskim premijerom Dmitriyem Medvedovom.

O tom i o drugim pitanjima razgovarano je na 23. sastanku šefova vlada i ključnih ministara dviju zemalja, održanom u srijedu, u kineskom glavnom gradu Pekingu.

Prema riječima ruskog predsjednika vlade Dmitryja Medvedeva, ranije zacrtani plan o dostizanju 100 milijardi dolara  vrijednosti međusobne robne razmjene u budućnosti može biti udvostručen. Samo u prvih 6 mjeseci 2018.g. ruski izvoz u Kinu povećan je za 43% i iznosio je 26 milijardi dolara, a do kraja godine trebao bi iznositi do 54 milijarde dolara. Znatan dio toga odnosi se na izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda, a ne, kao i ranije, gotovo isključivo na sferu energetike. Medvedev je kazao kako Rusija u poljoprivrednim proizvodima, prije svega u izvozu soje, može u Kini nadomjestiti američke izvoznike, suočene s oštrim carinskim mjerama i protumjerama na relaciji Washington-Peking.  Kina godišnje uvozi 90 milijuna tona soje, od čega je 30 milijuna odpadalo na soju iz Sjedinjenih Država, a ta je žitarica svih ovih godina bila i glavna proizvodna kultura američkih farmera. Dvije su se vlade dogovorile nastavak zajedničkog razvoja poljoprivredne proizvodnje na ruskom Dalekom istoku i bajkalskoj regiji, kao i na sjevero-istoku Kine, uključno proizvodnju voća i povrća, kao i uzgoj i preradu ribe. Jučer su dvije vlade potpisale sporazume i o ruskom izvozu piletine i mlječnih proizvoda u Kinu, a prve isporuke trebaju početi još ove godine.

Na pregovorima se razgovaralo i o realizaciji projekta izgradnje magistralnog plinovoda „Sila Sibira“, najvećeg plinovoda na svijetu. Kazano je kako će prve isporuke plina Kini kroz taj plinovod početi već krajem 2019. godine. Dvije vlade razgovarale su i o projektima vezanim uz ugljen, o čemu je u prvom redu zainteresirana Kina, kao najveći uvoznik tog energenta na svijetu. Rusija je u prvih 8 mjeseci ove godine povećala izvoz ugljena u Kinu za 15,4%. Planira se izgradnja zajedničke farmaceutske tvrtke i td.



Kineski predsjednik vlade kazao je kako Kina želi povećati svoje investicije u sferi istraživanja nafte i plina, ali i u otvaranju zajedničkih rafinerija i sudjelovanja u ruskim energetskim projektima na Arktiku (poput onog na poluotoku Yamal) i Dalekom istoku i projektima za proizvodnju ukapljenog (LNG) plina. Dvije zemlje u skoro vrjeme potpisat će ugovor o zajedničkoj proizvodnji teškog helikoptera, a planira se ubrzati suradnja i na proizvodnji prvog zajedničkog civilnog zrakoplova za interkontinentalne letove, kapaciteta  za 300 putnika, koji bi u komercijalnu funkciju trebao biti uveden do 2025. godine.

 

 

 

 

Original možete pronaći na www.geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI